 |
Početna | O nama | Kontakt |
|
|
||||||||||||||||||||||
 |
|
LumbardaOsnovne informacije
Slikovito naselje na najistočnijem dijelu otoka Korčule s karakterističnim obiteljskim kućama (kašteli), lijepim pješčanim plažama i brojnim otočićima i uvalama pogodnim za »robinzonsko« kupanje ima zavidnu turističku tradiciju. Uz kvalitetan smještaj i sportsko-rekreacijsku ponudu, specifično obilježje turizmu u Lumbardi daje prirodni okoliš. Od središta Lumbarde uzbrdo, kroz drvored duda (murvi), put vodi do prekrasnih vinograda na finom crvenkastom pijesku. Taj je pijesak idealna podloga za uzgoj vinove loze. Tu je kolijevka grka, vinske sorte koji dio stručnjaka drži autohtonom dalmatinskom, dok drugi, zbog njezina imena, zaključuju da je u antičkim vremenima stigla iz Grčke. Gastronomskoj ponudi (pršut, svježa i slana riba) treba dodati voće i povrće iz tamošnjih vrtova. Osim zanimljive baštine, u Lumbardi je živa tradicijska kultura. Pomno se čuvaju i njeguju narodne pjesme, običaji i plesovi. Tako u vrijeme poklada pada običaj »trganja naranči«, kada cijelo mjesto, pjesmom i plesom, odaje počast mjesnim ljepoticama i seoskom glavaru. Svetom Roku posvećena je svečanost 16. kolovoza. U sezoni se organiziraju prigodne zabavne i kulturne priredbe.
Lumbarda, naselje i luka na krajnjem istočnom dijelu otoka Korčule, između uvala Pržina i Bili žal, 6 km jugoistočno od grada Korčule. Istočno od naselja pruža se Lumbardsko polje, pokriveno crvenkastim i žućkastim pleistocenskim pijeskom, na kojem dobro uspijeva vinova loza (poznato vino grk). Gospodarska je osnova poljodjelstvo, ribarstvo, prerada kamena i turizam. Podvodni ribolov od Bilog žala do Vrbovice. Na regionalnoj je prometnici koja povezuje naselje s gradom Korčulom. Na brežuljku Koludrtu, sjeverno od naselja, nađeno je uz ruševine srednjovjekovne crkve sv. Ivana nekoliko fragmenata grčkog natpisa iz ¨ IV. st., uklesanog u kamen (danas u Arheološkom muzeju u Zagrebu). Taj natpis je psefizma (odluka skupštine) o podjeli zemlje stanovnicima novoosnovane grčke kolonije. U popisu kolonista, uz grčka imena susreću se i neka ilirska. S područja Lumbarde ima i drugih grčkih nalaza (keramika, novac). U Lumbardi su srednjovjekovna župna crkva sv. Roka (1561. i 1886. dograđivana), nekoliko ljetnikovaca nekadašnjih korčulanskih patricija (podižu se od XV. st.), rodne kuće kipara Frana Kršinića (1897.-1982.) i Ivana Lozice (1910.-1943., sa spomen-pločom).
Povijest i kulturaKroz čitavu svoju prošlost, Lumbarda je bila prostor preklapanja različitih naroda i kultura. Sudeći po dosadašnjim spoznajama, prvi su joj stanovnici bili Iliri, koji su otokom vladali tijekom brončanog i željeznog doba. Njihova materijalna ostavština ogleda se u nizu grobnih i strateških kamenih gomila, koncentriranih mahom na zapadnim predjelima Lumbarde. Prodorom grčkih interesa u Jadran, otok je izašao iz povijesne anonimnosti i postao poznat kao Korkyra Melaina (crna). Grcima je ovo područje očito bilo od velike važnosti, jer su na Crnoj Korkiri podigli čak dvije svoje naseobine. Ona mlađa, utemeljena je početkom 3. stoljeća, u Lumbardi. O tom povijesnom događaju svjedoči najpoznatiji i najznačajniji antički kameni natpis do sada pronađen na tlu Republike Hrvatske. Riječ je o Lumbardskoj psefizmi koju čuva Arheološki muzej u Zagrebu. Ovim dekretom utanačene su pojedinosti oko osnivanja kolonije. Iz teksta se, između ostalog, doznaje da su lumbardsku naseobinu utemeljili Grci s otoka Isse, današnjeg Visa, na osnovi prethodnog ugovora s predstavnicima lokalnih Ilira, Pilom i njegovim sinom Dazom. Lumbardska psefizma pronađena je na vrhu brežuljka Koludrt, gdje je vjerojatno nekoć stajao isejski grad. Nešto južnije, na predjelu Sutivan, nalazila se nekropola kolonije iz kojepotječu grčke vaze, pohranjene u Gradskom muzeju Korčule. Grčka kolonizacija označila je početak kraja ilirske ere na Korčuli, ali stvarnu im je propast donio tek pohod rimskog cara Oktavijana, 35. godine prije Krista. Folklor i običaji  Plaže     
|
